Fudbalski savez Beograda

Sudijska organizacija

Organizacija fudbalskih sudija Fudbalskog saveza Beograda

Dejan NEDIĆ

Dejan NEDIĆ

Predsednik Izvšnog odbora OFSB

Članovi Izvršnog odbora OFSB:

Milan JEREMIĆ
Zoran KRSTIĆ
Goran MILETIĆ
Srđan JOVANOVIĆ
Milan MIHAJLOVIĆ
Vlada ĐORĐEVIĆ
Branko JEVTIĆ
Aleksandra STOJANAC

Momčilo MARKOVIĆ

Momčilo MARKOVIĆ

Sekretar OFSB

Kontakt informacije

AdresaSavski venac, Beograd, Deligradska 27
Tel/Fax011/3617-540
Webwww.fsb.org.rs/sudije/sudijska-organizacija
Mail adresa
[email protected]

Evidenciona prijava o sportskim organizacijama, sportskim savezima sportskim društvima i sportskim centrima

NAZIV (pun i skraćen)Fudbalski savez Beograda – Sudijska organizacija
SEDIŠTE (opština, mesto, ulica i broj)Savski Venac, Beograd, Deligradska 27
GRANA SPORTAFUDBAL
MATIČNI STATISTIČKI BROJ07008074
ŽIRO RAČUN (broj i kod koga se vodi)205-518812-17
PIB BROJ102000719
BROJ TELEFONA I FAKSA011/3617-540
INTERNET PREZENTACIJAwww.fsb.org.rs/sudije/sudijska-organizacija
MAIL ADRESA[email protected]

Neposredno pre završetka rata 22. oktobra 1918. godine, osnovan je sudijski kolegijum kao autonomno telo Hrvatskog sportskog saveza, sastavljeno od tri člana. Za predsednika izabran je profesor Milan Graf, a članovi kolegijuma su bili Pavao Kauders i dr Mirko Pandaković. Sa osnivačke sednice upućen je dopis svim zainteresovanim sportistima da se prijave za polaganje sudijskog ispita. Tada je zaključeno da profesionalni treneri ne mogu biti sudije.

Osnivačka skupština Jugoslovenskog nogometnog saveza održana je 15. aprila 1919. godine. Za predsednika prvog upravnog odbora JNS-a izabran je Hinko Virt, inače imenovani fudbalski sudija.

Istovremeno je osnovan i Zbor nogometnih sudija Jugoslavije, kao autonomna organizacija JNS. Postojeći sudijski kolegijum prerastao je u rukovodstvo Zbora. Odmah je formirano ispitno povereništvo koje je pojačalo aktivnost za dobijanje novih članova.

Prve ispitane sudije u Beogradu su inženjer Mutimir Kodžić i arhitekta Boško Simonović. Oni su ispred ispitne komisije (Kauders i dr Pandaković) 1920. godine u Zagrebu položili ispit i dobili zadatak da formiraju sudijsku organizaciju u Beogradu. Još u toku 1920. godine održani su u Beogradu prvi ispiti, pred komisijom koju su sačinjavali inžinjer Kodžić i arhitekta Simonović.

U prvoj grupi ispit su položili inžinjer Brana Veljković i Jovan Ružić, a nešto kasnije Stanko Joksimović, Aleksandar Pivarski, Vitomir Pivarski, Danilo Kolarić i Aleksandar Saša Milojković. Posle ispita 10. oktobra 1921. godine formiran je Zbor loptačkih sudija Beogradskog loptačkog područja (BLP). Taj datum se i uzima kao dan Udruženja fudbalskih sudija Beograda.

Tek u toku 1923. godine određena je komisija u sastavu dr Pandaković, inžinjer Kodžić, Paškvan, Klobučar i Ture Dubravčić pred kojom su dotadašnje podsavezne sudije polagale ispit za saveznu kategoriju. Tada su prve savezne sudije u Beogradu postali inžinjer Veljković, Ružić, Milojković, Ames, Aleksandar i Vitomir Pivarski, Kolarić i Anđelković.

Zbor nogometnih sudija Jugoslavije kreiran je kao autonomni organ Jugoslovenskog nogometnog saveza.

Međunarodna fudbalska federacija FIFA je 21. oktobra 1922. godine registrovala internacionalne sudije koje su preporučili Fudbalski savezi Francuske, Nemačke, Holandije, Jugoslavije, Norveške, Švajcarske i Danske. Prvi naši internacionalci su bili dr Mirko Pandaković, Pavao Kauders, Adolf Pik, Milivoj Sekulić, Janko Justin, Vilim Brkić, Miroslav Lihtenberg (svi iz Zagreba) i inžinjer Mutimir Kodžić iz Beograda. Posle je FIFA ograničila broj internacionalnih sudija na pet, odnosno sedam iz svakog nacionalnog saveza.

Sudijska organizacija je tada bila autonomna i stručno osamostaljena, jer su se u njenom rukovodstvu nalazili ljudi koji su istovremeno bili i članovi rukovodstva Jugoslovenskog nogometnog saveza: Hinko Virt je bio prvi predsednik, posle njega je na tu funkciju izabran dr Mirko Pandaković. Posle prenošenja sedišta JNS iz Zagreba u Beograd nastale su razmirice, pa su na petnaestoj redovnoj skupštini JNS doneta odluka da se odbori za delegiranje sudija prenesu u sastav JNS i fudbalskih podsaveza. Glavna skupština JNS 18. decembra 1933. godine donela je odluku da se Zboru vrati autonomija. Nesporazumi su produbljeni pred glavnu skupštinu JNS 24. februara 1935. godine ponovo je pokrenuto pitanje autonomije sudija. Sa 306 glasova za i 124 glasova protiv ukinuta je autonomija i sudije podvrgnute pod neposrdnu kontrolu Saveza i podsaveza. Kao posledica nastalo je raslojavanje i osipanje sudija.

Prvi sudijski odbor pri JNS sačinjavali su: Vlada Goranjić, Dragoslav Kostić, Ilija Paranos, Danilo Kolarić i Vasa Stefanović i posojao je sve do 1. oktobra 1939. godine, kada je osnovan Vrhovni nogometni savez Jugoslavije i kao njegovi članovi formirani Srpski loptački savez, Hrvatski nogometni savez i Slovenački nogometni savez. Sudijski odbor Vrhovnog nogometnog saveza sačinjavali su predsednici sudijskih odbora tri pomenuta saveza. Za razliku od srpskog loptačkog saveza, hrvatski nogometni savez formirao je Zbor nogometnih sudaca kao autonomni organ.

Borba za autonomiju je potresla sudijsku organizaciju u celini. Jedan broj uglednih i zaslužnih članova zauvek je napustio redove fudbalskih sudija. Trebalo je dosta vremena da se osveže kadrovi i pridobiju novi, mlađi ljudi.

Neposredno pred drugi svetki rat u redove fudbalskih sudija stupio je veći broj istaknutih sportskih radnika i ličnosti sa kredibilitetom, čija su napredna stremljenja omogućila da se sudijska organizacija kadrovski osveži i ojača. Nakon drugog svetskog rata ti kadrovi su bili okosnica osnovnih sudijskih organizacija.

U okviru Fiskulturnog saveza Jugoslavije obrazovan je Fudbalski odbor, a unutar njega Sudijska komisija. Takva podela izvršena je i u republikama, i u većim sportskim centrima formirani su zborovi sudija.

Sudijskim pravilnikom uvedena je kategorizacija sudija: savezna, republička, prva i druga kategorija. To je bio jedinstven pravilnik za sve sudije, bez obzira kojoj su sportskoj grani pripadali. Osnivačka skupština Zbora fudbalskih sudija Jugoslavije uvela je i petu kategoriju koja je imala sva obeležja privremenosti. Već 1956. godine ovi članovi sudijske organizacije dobile su naziv podsavezne sudije prvog i drugog razreda. Statutom i opštim pravilnikom SFSJ od 3. jula 1971. godine obe kategorije pretvorene su u jednu – sudiju područja – opštine, a Statutom od 27. aprila 1974. godine zadržan je naziv sudije područja, da bi Statutom od 21. aprila1979. godine utvrđen naziv «sudija». Od tada su se arbitri razvrstavali kao privremeni, zatim sudije, republičke sudije i savezne sudije. Nakon osamostaljivanja Crne Gore i stvaranja Srbije kao samostalne države fudbalske sudije se razvrstavaju u: privremene sudije, sudije ИИИ kategorije, sudije ИИ kategorije i sudije И kategorije.

Potpuna samostalnost sudijskoj organizaciji vraćena je na osnivačkoj skupštini Zbora fudbalskih sudija Jugoslavije 11. decembra 1948. godine. Tu je donešena odluka da je Zbor sudija stručna, osamostaljena organizacija, a istovremeno i posebna celina. Samostalnost se ogledala u tome da su same sudije birale svoje rukovodstva, obavljale kategorizaciju, selektiranje, delegiranje, kontrolu i kažnjavanje.

Prve republičke sudije proglašene su 1946. godine i oni su – do imenovanja saveznih – vodili utakmice Prve savezne lige. Na predlog Zbora FSJ je 1948. godine imenovao desetoricu saveznih arbitara: Barjaktarević Ljubišu, Kario Monija, Lemešić Lea, Matančić Marjana, Minarić Antuna, Petrić Franju, Podupski Milenka, Popović Miku, Rakić Radoslava i Višnjić Branka.

Prva redovna godišnja skupština Saveza fudbalskih sudija Jugoslavije (tada je Zbor promenio ime u Savez) Održana 24. i 25. februara 1951. godine i imala veliki značaj za dalji razvoj i uspon sudijske organizacije.

Imenovani su i novi savezni arbitri koji su do tada imali zvanje republički sudija: Milinović Mija, Mrkobrad Petar, Nikolić Milan, Ninković Kosta, Stefanović Vasa, Stefanović Sreten, Šter Viktor i Vlajić Života. Novim opštim pravilnikom SFSJ predviđeno je da se zvanje sudije savezne kategorije može steći samo ispitom.

Idejno – vaspitni rad u sudijskoj oranizaciji polazio je od načela do čistog moralnog i karakternog lika, poštovanje etičkih principa koji ime fudbalskog arbitra vezuje za časno ime sudije uopšte, predstavljaju uslov bez kojeg se ne može zamisliti dobro, ispravno i nepristrasno deljenje fudbalske pravde. Sudijska organizacija je stalno vodila bitku za podizanje ugleda fudbalskog sudije, za bolje i skladnije odnose, za stvaranje atmosfere poverenja i međusobnog razumevanja.

Unapređenje stručnog rada stalno se kretalo uzlaznom linijom. Kroz aktivnost Stručnog saveta putem sastanaka, seminara, kontrole suđenja, provere teorijske i fizičke spremnosti, izdavanjem Pravila fudbalske igre, stručne literature i biltena «Fudbalski sudija», znatno je podignut stručni i teorijski nivo članova sudijske organizacije. Prvi časopis (kasnije Bilten) «Fudbalski sudija» izašao je u septembru 1949. godine i sa manjim prekidima je izlazio do 1990. godine. Ovaj časopis odigrao je i imao značajnu ulogu za unapređenje suđenja.

Polazeći od inicijative za razvijanje i jačanje kolektivnog rada i odgovornosti pristupilo se tranformaciji sudijske organizacije. Svi organi unutar sudijske organizacije su paritetni, precizno su definisane nadležnosti, zadaci, prava i obaveze, lična i kolektivna odgovornost. Uveden je jednogodišnji mandat predsedavajućeg, obezbeđena je izmenjivost i veća dostupnost funkcija u svim telima i organima, uz doslednu primenu načela rotacije.

Osamdeset osam godina života i rada sudijske organizacije na podizanju i unapređenju suđenja predstavlja veliki doprinos razvoju fudbalskog sporta u našoj zemlji. Fudbalske sudije i njihova organizacija ugradili su sebe u impozantnu zgradu jugoslovenskog i srpskog fudbala, imali ogroman udeo u omasovljenju i kvalitetnom uzdizanju fudbalskog sporta, jačanju međunarodnih veza i izdavanju stručne literature.

Pištaljke beogradskih sudija odjekivale su prepunim stadionima širom Evrope i sveta. Danas oko 400 do 500 fudbalskih sudija na području Fudbalskog Saveza Beograda, ali i čitave Srbije i Evrope često po kiši i vetru, snegu i blatu, u najtežim atmosferskim prilikama, svake nedelje vode stotine utakmica. Decenijama je plejada sportskih entuzijasta kao fudbalskih sudija, svojim amaterskim i plodnim pregalačkim radom dala pun doprinos razvoju fizičke kulture i sporta, a neposredne rezultate svoga rada uzdizala u temelje na kojima počiva, na kojima se podiže i razvija srpski fudbal.

 

 

Tekući račun Fudbalskog saveza Beograda

205-518813-14

Tekući račun organizacije fudbalskih trenera

205-526771-02

Tekući račun organizacije fudbalskih sudija

205-518812-17

VRH